Skupo održavanje vodoprivrednih objekata – minimalac od naknada za izvađeni šljunak

33

 

Javna ustanova „Vode Srpske“ je u poslednjih deset godina prikupila svega 19,5 miliona KM na ime "naknada za izvađeni materijal iz vodotoka". S druge strane, za održavanje vodoprivrednih objekata za jedanaest lokalnih zajednica u naredne četiri godine izdvojiće čak 37,1 miliona maraka, što je nelogično i porazan podatak.

Postojeći sistem i prakse administriranja dozvola za čišćenje materijala iz vodotoka su više orijentisane ka željama i interesima privatnih subjekata, dok je javni komunalni interes tu u drugom planu. Proces upravljanja vađenjem materijala i čišćenjem vodotoka bivao je sve pasivniji i sporiji, kako se broj izdanih saglasnosti smanjivao, naročito nakon 2011. godine, kada se odustalo od prakse javnih konkursa. Po pravilu rijeke su se čistile samo na onim sprudištima koja su bili profitabilna za poslovne subjekte ili na kojima su poslovni subjekti rješili imovinsko-pravne odnose. Značajan broj riječnih dionica i sprudišta, malih vodotoka i kanala iz kojih je trebalo čistiti samo nekomercijalni mulj i materijal uopšte nije bio čišćen, sve do katastrofalnih poplava u maju 2014. godine.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i JU “Vode Srpske” za njihovo čišćenje nisu imale jasnu viziju i strateška opredjeljenja, niti operativna rješenja, a privatni subjekti za njih nisu bili zainteresovani. Kumulativno, za period 2010-2014. ukupna kolicina materijala za koju je prijavljeno da je izvađena, na svim rijekama u RS, nije dosegla dozvoljenu i obaveznu količinu propisanu vodnim saglasnostima. Tako je, po zvaničnim podacima, u rijekama, od planiranih devet miliona metara kubnih ostalo oko pet miliona metara kubnih materijala. Na svim rijekama u RS prosječno godišnje je vađeno svega 45 odsto od godišnjih dozvoljenih količina, a trend procenta izvađenih u odnosu na dozvoljene količine je generalno u opadanju na svim rijekama osim na rijeci Bosni. To je uz nedostatak recenzija, pojedinačno možda najveći uzrok katastrofalnih posljedica poplava koje se dešavaju u sjevernim opštinama RS u posljednjih pet godina.

Ovo su konstatacije Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske, iz prije gotovo osam godina objavljenog Izvještaja revizije učinka “Upravljanje eksploatacijama mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka”, a aktuelna situacija je gotovo ista, ako ne i gora nego iz vremena objave ovog revizijskog izvještaja.

To je, uostalom potvrđeno Naknadnim pregledom provođenja dvadeset preporuka iz tog Izvještaja Glavne službe za reviziju javnog sektora RS iz aprila 2022. godine, po kojem su nadležne institucije, kojima su upućene, u cjelosti provele samo dvije. Trinaest preporuka djelimično je provedeno, za tri preporuke provođenje je u toku, a dvije preporuke nisu provedene.

Nalazi izvršenog naknadnog pregleda pokazuju da nadležne institucije u upravljanju eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka – Vlada Republike Srpske, Ministarstvo energetike i rudarstva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Javna ustanova ”Vode Srpske” i Republička uprava za inspekcijske poslove – nisu uopšte donijele akcione planove, a taj izvještaj objavljen je još u oktobru 2015. godine.

Da je u oblasti upravljanja vodotokom, odnosno čišćenja korita rijjeka radi sprječavanja opasnosti od poplava potrebno detaljno “čišćenje” brojnih nepravilnosti i sumnjivih radnji, pokazuje nedavno otkrivanje da su „Vode Srpske“ zaključile okvirni sporazum na četiri godine sa grupom ponuđača koja se sastoji od „Eko euro tima“ iz Krupe na Vrbasu i „Vodoprivrede“ iz Banjaluke, a koji su se obavezali da će za 37,1 miliona maraka u naredne četiri godine vršiti redovno investiciono održavanje vodoprivrednih objekata na teritoriji Prijedora, Gradiške, Bijeljine, Kozarske Dubice, Srpca, Broda, Dervente, Modriče, Šamca, Donjeg Žabara i Pelagićeva.

Naizgled ništa čudno, da nije objelodanjeno da je preduzeće „Vodoprivreda“ iz Banjaluke osnovana 18. aprila ove godine, dok je tender raspisan mjesec dana ranije, odnosno u martu.

Međutim, ono što je prema stavu neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploatciju šljunka u Republici Srpskoj” još nelogičnije je da sredstva koja “Vode Srpske” daju za ovaj posao za svega jedanaest opština u ovom entitetu, ni izbliza se ne mogu pokriti naplaćenim vodnim naknadama za  za vađenje šljunka iz korita rijeka.

Javna ustanova „Vode Srpske“ je u poslednjih deset godina prikupila svega 19,5 miliona KM na ime “naknada za izvađeni materijal iz vodotoka”. S druge strane, za održavanje vodoprivrednih objekata za jedanaest lokalnih zajednica u naredne četiri godine izdvojiće čak 37,1 miliona maraka, što je nelogično i porazan podatak, što je nelogično i porazan podatak” – prenosimo stav NGG.

Aktivisti tvrde da imaju dokaze da šljunkari i ne uplaćuju određene naknade za izvađeni šljunak, te iznose sumnje da su te aktivnosti sprega interesnih grupa i dijela nadležnih za upravljanje i naplatu posebne vodne naknade za izvađeni materijal iz vodotoka. To je precizirano zakonskim propisima, odnosno Pravilnikom o uslovima i načinu dislokacije materijala iz vodotoka, po kojem su šljunkarska preduzeća dužna da se pridržavaju rokova za uplatu tih sredstava. Iz NGG obećavaju da će narednih dana izaći sa konkretnim podacima i dokazima o svjesnom izbjegavanju šljunakara da plate svoje obaveze, te da to čine uz “žmurenje” nadležnih.

Lj.Đ., Antikorupcija

Prokomentariši

Plain text

Zaštita
619735248Unesite mišem ovo: 4151